Pravni fakultet i Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Centra za napredne studije, 9. decembra su održali čas sjećanja na egipatsko-američkog profesora Mahmouda Cherifa Bassiounija, čovjeka koji se smatra prvakom pravde i ocem međunarodnog krivičnog prava.
O liku i djelu prof. Bassiounija govorili su nastavnici i saradnici Univerziteta u Sarajevu, te gosti sa Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Bihaću.
Prisutnima su se, između ostalih, obratili dekanesa Pravnog fakulteta Hajrija Sijerčić-Čolić, dekan Fakulteta islamskih nauka Zuhdija Hasanović, redovni profesor i prodekan za naučnoistraživački rad Pravnog fakulteta Fikret Karčić i profesor Fakulteta islamskih nauka i direktor Centra za napredne studije Ahmet Alibašić.
Dekanesa Pravnog fakulteta u Sarajevu Hajrija Sijerčić-Čolić je kazala kako ideja za organizaciju časa sjećanja proizlazi iz potrebe ukazivanja na Bassiounijeve snažne privrženosti miru, razumijevanju i opštem razvoju.
– Ovdje smo da razmijenimo misli i saznanja o njegovom uticaju na razvoj prava uopšte i posebno određenih pravnih disciplina, te da se prisjetimo njegove potrebe da pomiri različite pravne kulture, onu iz koje je potekao i one pravne kulture koje je u svom životu susretao, istakla je Sijerčić-Čolić.
Dekan FIN-a Zuhdija Hasanović istakao je kako je Bassiouni posebnu ulogu imao u uspostavljanju Međunarodnog kaznenog suda.
– Ovo je dobra prilika da mu iskažemo zahvalnost za doprinos koji je dao u oblasti međunarodnog krivičnog i humanitarnog prava, a posebno za doprinos koji je dao kroz Ujedinjene nacije i Vijeće sigurnosti za skupljanje i analizu činjenica, istraživanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji, kazao je Hasanović te dodao kako je mnogo doprinio i islamskom pravu.
Bassiouni je u 79. godini umro 25. septembra ove godine. Pored njegovog velikog doprinosa na polju međunarodnog krivičnog, javnog i islamskog prava te uspostavi međunarodnog krivičnog pravosuđa, povod za čas sjećanja na Bessiounija, profesora emeritusa američkog Univerziteta DePaul, je i njegov doprinos u dokumentiranju zločina počinjenih na području Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. godine.
Kao šef komisije Ujedinjenih nacija predvodio je tim istražitelja zločina na području bivše Jugoslavije početkom 90-ih godina prošlog vijeka. Iako suočen s nedostatkom sredstava, Bassiouni je vlastitim izvorima osigurao najmanje 800.000 dolara i omogućio istragu na terenu koja je rezultirala opsežnim izvještajem o zločinima u BiH koji je potkrijepljen sa 65.000 stranica izvornog i 3.300 dodatnog dokaznog materijala.
O koliko obimnom materijalu je riječ pokazuje činjenica da je iz Chicaga u Hag transportiran teretnim kontejnerom, a korišten je u podizanju optužnica protiv najodgovornijih političkih i vojnih figura poput Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i drugih.
Bio je među najzaslužnijim pravnim stručnjacima za osnivanje tribunala u Hagu, Međunarodnog krivičnog suda (MKS) i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a 1999. godine bio je nominiran i za Nobelovu nagradu.
U Chicagu je 1990. godine osnovao Međunarodni institut za ljudska prava, jedan od prvih te vrste u svijetu, a danas mnoge sudije o njemu govore kao o inspirativnom učitelju.
Uporedo s akademskom karijerom, radio je i u čak 22 komisije i tijela Ujedinjenih nacija. Iako nije bio sudija i tužilac pri UN-u, marljivo je radio na prikupljanju dokaza o zločinima u mnogim ratnim zonama.
Tokom misija nije mario za rizik po vlastiti život. Preživio je snajperski napad na njegovu letjelicu iznad Sarajeva, kao i granatiranje hotela u kojem je odsjeo u glavnom gradu BiH koji je bio pod opsadom.
U intervjuu za “Chicago Sun-Times“ Bassiouni je 1999. godine kazao da je misija istraživanja zločina u BiH za njega bila veoma teška s emotivnog aspekta, a posebno razgovori sa žrtvama silovanja. Dodao je da je uvjeren kako je srčani udar, koji je preživio 1995. godine, bio posljedica tog teškog iskustva.
