Balkanska škola za mlade kao neformalan studijski program, zamišljen je na način da svojim polaznicima pruži temeljna, ali i dodatna znanja iz različitih društvenih nauka: historije, islamske civilizacije, kulture, politike itd.
Obilježje koje ovaj program čini različitim od klasičnog sistema studiranja je multidisciplinarni pristup koji omogućava da se jedan fenomen sagleda sa više različitih aspekata: kroz klasično ex catedra predavanje, čitanje publikacija, gledanje filmova i predstava na određenu temu ili posjeta institucijama koje neke teme, istaknute na predavanjima, pobliže tretiraju i prezentiraju.
Prvi modul koji sam slušao kao polaznik BYS-a, bila je Historija Bosne i Hercegovine. Kroz tri odvojena predavanja, predočena iz posebnog ugla, stekao sam dragocjen uvid u pregled historije BiH uz osvrt na širi, nužni međunarodni kontekst i događaje koje su u velikoj mjeri determinisali postojanje i funkcionisanje BiH.
Po okončanju predavanja imali smo priliku posjetiti Historijski muzej BiH radi rekapitulacije stečenog znanja te obrade segmenta savremene historije BiH. Fokus rada ove institucije je stavljen na period od 1992.-1995., vrijeme kada je BiH postala nezavisna zemlja uz istovremenu agresiju i rat praćen velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima. Obišli smo postavku Opkoljeno Sarajevo koja posjetitelje ne ostavlja ravnodušnim.
Brojne potresne slike, svjedočenja, predmeti iz svakodnevnog života oslikavaju strahote sa kojima se Sarajevo suočavalo tokom opsade. Stručno osoblje Muzeja pokazalo nam je, na kraju, postavku Mapiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma; interaktivnu kartu koja pokazuje kontroverzan put ka okončanju rata i nastanku Dejtonskog sporazuma. Vašington, Dejton, Pariz, Ženeva, Berlin, Moskva, Ankara samo su neki gradovi u kojima su strani političari nastojali iznaći rješenje za okončanje rata. Prisjećam se jedne pouke sa predavanja da se politički tok bosanske historije i drugih zemalja Balkana uvijek, u krizama, određivao negdje vani, shodno odnosima i interesima velesila, pri čemu se ovdašnji narodi nisu previše pitali. Nezavidna sudbina drugih malih zemalja i naroda širom svijeta to također potvrđuje.
Predavanja u sklopu ovog modula, zajedno sa posjetom Muzeju, pružila su važan spektar znanja o nekim ranije malo znanim činjenicama, nedovoljno poznatim pojavama i historijskim ličnostima. Analiza postojećeg, upoznavanje novog i kritičko posmatranje događaja i fenomena su tri najjača atributa BYS-a zahvaljujući kojima polaznici na drugačiji i inovativniji način stiču znanja i posmatraju svijet oko sebe, postavljaju pitanja i traže valjane odgovore.
Sead Bandžović, Pravni fakultet UNSA
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno stavove Centra za napredne studije.
