U ponedjeljak 14. decembra 2015. godine, u Sarajevu je gostovao istaknuti teoretičar na polju slobode vjere i uvjerenja prof. Tore Lindholm. Tom prilikom, uzeo je učešće na diskusiji koja je tretirala temu omogućavanje slobode vjere, te je održao uvodno izlaganje na javnoj tribini pod nazivom Sloboda vjere i uvjerenja u vremenu borbe protiv ekstremizma i terorizma.
Diskusija, koju su organizovali Komisija za slobodu vjere pri Rijasetu IZ-a u BiH i Centar za napredne studije, okupila je 25 osoba koje se aktivno bave pitanjima slobode vjere i uvjerenja na području BiH i koje poznaju osnovne koncepte i propise vezane za ovo ljudsko pravo. Cilj diskusije bio je prezentiranje i problematiziranje savremenih tokova na polju slobode vjere i uvjerenja, te propitivanje izazova i dilema, naročito dilema sa kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo u cjelini.
Javna tribina Sloboda vjere i uvjerenja u vremenu borbe protiv ekstremizma i terorizma održana je u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, Centra za napredne studije i Komisije za slobodu vjere.
Na samom početku tribine, skupu se obratio direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer dr. Karsten Dummel istakavši kako Fondacija putem svojih predstavništava širom svijeta ulažući svoje resurse promovira, prije svega, ideju slobode vjere i uvjerenja, ali i podržava aktivnosti na polju međureligijskog dijaloga.
Prof. Tore Lindholm je bio uvodničar tribine sa tezom da u vrijeme pojave ISIL-a vrlo važnu ulogu treba da odigraju muslimanski intelektualci, mislioci, osudom ISIL-ovih terorističkih aktivnosti. Mora postojati odgovoran, utemeljen islamski glas protiv, smatra on. To je izazov, ali nije nikakav sukob sa slobodom vjere i uvjerenja. Neprijatelji islama su oni koji ga zloupotrebljavaju, kaže Lindholm.
On podsjeća na članove Univerzalne i Evropske konvencije o ljudskim pravima koje svakom ljudskom biću daju neograničeno pravo na slobodu vjere ili uvjerenja. Zagarantirano je i pravo na spoljnu manifestaciju vjere, odnosno uvjerenja, ali su tu ipak dopuštena ograničenja ako se propišu zakonom u cilju zaštite javne sigurnosti, javnog reda, zdravlja, morala i radi zaštite prava drugih.
Nema nijedne vjere koja terorizmu, strašnoj pojavi, daje mandat. Terorizam mora biti zakonom zabranjen, ističe on.
Izazov za muslimane u Bosni i Hercegovini, kako kaže prof. Lindholm, jeste da svojom energijom i inteligencijom pokažu šta je vjera, da to nije odlazak u ISIL, na primjer. Za evropske nemuslimane izazov je jednak izazovu koji stoji pred muslimanima jer, na primjer, u Norveškoj, treba uložiti puno energije kako se muslimanska migracija ne bi osjećala drugorazrednim, potčinjenim građanstvom. I to je izazov, ali nije nikakav sukob sa slobodom vjere i uvjerenja, zaključuje Lindholm.
Profesor Fikret Karčić, koji je komentirao predavanje kolege iz Osla, podsjetio je na istraživanje Berkley centra na Georgetown univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama, namijenjeno da odgovori na pitanje – da li je sprečavanje slobode religije povezano s religijski motiviranim ekstremizmom? Odgovor je potvrdan po mišljenju prof. Karčića.
Drugo pitanje je – da li ograničenja slobode religije podrivaju umjerene ljude ili reformiste koji bi se inače borili protiv ekstremizma? Odgovor je i tu potvrdan, zaključuje Karčić.
A da li napredak slobode religija može katalizirati pozitivne procese, pitanje je na koje je odgovor također potvrdan po Karčićevom mišljenju.
Odgovor države na nasilni ekstremizam mora biti cjelovit (da sagladava i uzroke i posljedice), fleksibilan u smislu da ga države kreiraju prema vlastitim prilikama te koordiniran u smislu da obuhvati različite društvene segmente, zaključio je Karčić.
Odgovorima na pitanja prisutnih i zaključnim riječima moderatora dr. Ahmeta Alibašića, završena je tribina sa porukom da je jedan od efektnih načina borbe protiv ekstremizma upravo omogućavanje slobode vjere i uvjerenja na određenom području.
Tore Lindholm je profesor emeritus iz oblasti filozofije pri norveškom Centru za ljudska prava, Univerzitet u Oslu, član Uprave Koalicije za slobodu vjere ili uvjerenja iz Osla, i član Odbora za ljudska prava Norveške crkve. U istraživačkom radu svoje interese je usredotočio na različitosti osnova vezanih za prihvaćanje općih ljudskih prava, a posebno prava na slobodu vjere ili uvjerenja. Zajedno sa Cole Durham i Bahia Tahzib-Lie, Tore Lindholm je urednik publikacije Facilitating Freedom of Religion or Belief: A Deskbook(2004), koja je objavljena i na indonezijskom, ruskom, kineskom jeziku, dok se krajem septembra 2015. godine pojavio prijevod odabranih poglavlja publikacije i na bosanskom jeziku u izdanju Centra za napredne studije.
