Susret arapske logike i ilm al-kalama u arapskoj retorici

Centar za napredne studije i Kalam Research and Media iz Dubaija predstavljaju publikaciju Susret arapske logike i ilm al-kalama u arapskoj retorici autora Munira Mujića.

U ovoj knjizi dat je i kratak historijsko-tematski pregled razvoja arapske retorike, kao i kratka analiza epistemološkog supstrata na kojem se razvijala arapska retorika. Pored ovoga, dat je i kratak pregled glavnih pitanja kojima se bavi ilm al-kalam. Odmh ćemo kazati da pregled nije ni izbliza iscrpan, što u konačnici, zbog prirode ove knjige, odnosno predviđenog obuhvata i nije bilo moguće. Ukazano je uglavnom na ona pitanja koja su značajnija za arapsku retoriku. Pored pitanja datih u navedenim prikazima ima i drugih pitanja koja su aktualizirana u samome tekstu. Okosnicu oko koje se gradi sadržaj ove knjige predstavljaju teme i pitanja iz oblasti arapske retorike, a njima su pridruživana pitanja iz oblasti ilm al-kalama i arapske logike koja su sa njima u vezi.

Izvori iz oblasti arapske retorike kojima smo se koristili pripadaju uglavnom periodu kada je došlo do konačnog zaokruženja arapske retorike, a to su djela al-Gurganija, al-Sakkakija, te al Qazwinija i al-Taftazanija kao najznačajnijih predstavnika al-sakakijevske škole, ali nisu zapostevljeni ni izvori iz drugih etapa razvoja arapske retorikre. Iz oblasti ilm al-kalama koristili smo se klasičnim djelima iz kategorije „milal wa nihal“, savremenim djelima koja obrađuju razvoj ilm al-kalama i svakako izvornim djelima samih klasičnih autora. Uglavnom smo se oslanjali na postavke dviju najznačajnijih škola ilm al-kalama, mu’tazilijske i aš’arijske. Iz oblasti logike oslanjali smo se prije svega na al-Farabijeva djela, koja su, zbog svoje prirode, i ostavila najznačajniji uticaj na arapsku retoriku.

Gravitaciono metodološko središte pripada pitanjima iz oblasti arapske retorike, pa su „retorički“ sadržaji najzastupljeniji. Slijede pristupi iz ilm al-kalama koji su kontekstualizirani unutar retoričkih postavki, a potom slijede pristupi iz logike koji arapskoj retorici posuđuju važne mehanizme za izlaganje definicija ali i za oblikovanje koncepata.

Na svim mjestima gdje je bilo moguće nastojali smo kontrastirati poglede mu’tazilijske i aš’arijske škole. Prilikom navođenja primjera iz kur`anskog teksta nismo nastojali iscrpiti sve primjere koji se mogu naći.

Još jednom napominjemo da ova knjiga ne pretendira da iscrpi sva pitanja o kojima se može govoriti unutar zadate teme.