U okviru Manifestacije “400 godina djela Hasana Kafije Pruščaka 1615.-2015.”, 11. novembra u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke održan je naučni skup uz učešće 17 izlagača, eminentnih učenjaka koji su se tokom naučnog rada bavili Pruščakom i njegovim naučnim opusom.
Manifestacija “400 godina djela Hasana Kafije Pruščaka” je priređena u organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, Fakulteta islamskih nauka, te Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. Manifestacija je priređena u tri segmenta među kojima su izložba koja prikazje rukopise Hasana Kafije, naučni skup na kojem su se okupili eminentni izlagači koji su se se bavili tematikom rada Hasana Kafije, te promocija knjige o životu i djelu Hasana Kafije Pruščaka.
Realizaciju aktivnosti vezanih za manifestaciju je, između ostalih, podržao i Centar za napredne studije.
U uvodnom dijelu, prisutnima su se obratili akademik Enes Karić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku, dr. Elvira Dilberović, federalna ministrica obrazovanja i nauke, dr. Muharem Avdispahić, rektor Univerziteta u Sarajevu, dr. Zuhdija Hasanović, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, dr. Adnan Kadrić, direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu, dr. Dževada Šuško, direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, kao i pokrovitelj manifestacije Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema IZ-a u BiH.
– Već 400 godina medrese u BiH imaju Pruščakovu tradiciju u islamskim naukama koja se osvježavala, modernizirala, ali kako je on ustanovio programe i planove vjerskih predmeta, glavne dionice su i dalje ostale uz tu osavremenjenu i moderniziranu formu – kazao je akademik Karić.
Ukazao je na to da je prigodnim izdanjem pod naslovom “Hasan Kafi Pruščak” koje je objavio Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u saradnji s “El-Kalemom”, izdavačkim centrom Rijaseta Islamske zajednice u BiH, prvi put u BiH ovom manifestacijom njegova djela, prevedena na engleskom, francuskom, njemačkom, mađarskom, objavljuju, a također je tu i transliteracija njegova djela „Temelji mudrosti u uređenju svijeta“ na latinici, na turski jezik.
– Sretni smo da danas ovu 400. godišnjicu djela Hasana Kafije Pruščaka možemo ovako da obilježimo. On je kritički mislilac a njegovo djelo „Temelji mudrosti u uređenju svijeta“ su jedna kritika neefikasnosti, nepotizma, korupcije u državi, tako da se mnoge dionice vrlo aktualno mogu čitati i danas – naglasio je Karić.
Pojašnjava da je u ovom djelu Pruščak govorio o mentalitetu državnih službenika, državne administracije u tom vremenu, koji su bili inertni, impotentni, nezainteresirani da donesu boljitak svojim podanicima, a danas su svuda podanici proglašeni u građanima, Pruščak se u tom pogledu može čitati i danas.
Ministrica Dilberović je kazala da su historičari saglasni da je Kafija Pruščak jedan od najvećih alima i najistaknutijih ličnosti na polju islamskih znanosti, „bio je vrstan poznavalac nekoliko znanosti, a sva njegova djela su od izuzetno velike vrijednosti i živio je s temama o kojima je pisao što njegovom djelu daje posebnu vrijednost“.
Kako je istakla direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Dževada Šuško, Hasan Kafi Pruščak se ubraja među prve Bošnjake koji su strudirali islamsku telogiju. On je bio politički filozof, bavio se i lingvistokom, a jedno od njegovih najznačajnijih dijela je “Temelji mudrosti o uređenju svijeta”.
“To djelo je napisao krajem 16. stoljeća na arapskom jeziku, a zatim ga lično preveo na osmansko-turski. Nakon toga, uslijedili su prijevodi tog djela na francuski, mađarski i njemački jezik, a prijevod na bosanski uradio je Safvet-beg Bašagić 1919”, kazala je Šuško.
Reis Kavazović je pored ostalog kazao da je djelo Hasana Kafije Pruščaka od iznimno velikog značaja za BiH, ali i za evropski kontekst i islamsku tradiciju općenito, te da su u njegovim djelima „sami temelji naše političke i religijske misli“
– To su vrela iz kojih izvire naša bosanska islamska tradicija, njegov naučni opus obuhvata široki spektar naučnih disciplina. Bio je alim, muderris, državni službenik, politički analitičar i kritičar koji je svojim radom stekao mjesto u samom vrhu osmanslijskog intelektualnih krugova– istakao je Kavazović.
Reis Kavazović je izrazio nadu da će Pruščakova djela, misao, duhovna i intelektualna stremljenja biti inspiracija ovovremenoj inteligenciji da slijedi njegov primjer.
Hasan Kafi rođen je u Pruscu (Akhisar) u ramazanu 951/krajem novembra ili početkom decembra 1544.godine, a njegovo potpuno ime glasi Hasan Kafi b. Turhan b. Dawud b. Ja’qub az-Zibi al-Aqhisari al-Bosnawi. Svojim kniževnim imenom (mahlas) Kafi se počeo koristiti još 1580.godine. Umro je 1615. godine.
Napisao je 17 djela iz različitih oblasti, iz filozofije, teologije, prava, retorike, stilistike, a navode se i četiri djela koja su predmet sporenja među istraživačima.
(Izvor: Oslobođenje i FENA)