Centar za napredne studije predstavlja novu rubriku pod nazivom Students’ corner. Rubrika obuhvata tekstove polaznika programa Balkanska škola za mlade.
Cilj ove rubrike jeste vratiti pisanje u svakodnevni život studenata polaznika programa otvaranjem medijskog prostora za njih. Također, cilj je da se aktivnosti i stečena iskustva u okviru Balkanske škole za mlade postave u širi kontekst zahvaljujući stavovima samih polaznika.
Sadržaj rubrike Students’ corner čine studentski kritički osvrti na teme koje su obrađene u okviru predavanja i radionica tokom Balkanske škole za mlade, osvrti na realizirane aktivnosti poput kluba knjige, edukativnih ekskurzija, posjeta kulturnim događajima, i dr. Tekstovi mogu sadržavati i ekspresiju ličnih iskustava stečenih tokom realizacije programa, ali i osvrte na društveno-političke fenomene koji nisu direktno obrađeni tokom programa.
U nastavku donosimo tekst Slađana Tomića, polaznika prve generacije programa. Slađan je student Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za žurnalistiku.
Balkansku školu za mlade shvatio sam kao klasične edukacije, seminare, konferencije… Shvatao. Već prvo predavanje iznjedrilo je nova mišljenja, drugačija. Osim što se u BYS-u (Balkan Youth School-BYS), za razliku od ustaljenih edukacija, ne radi po principu informisanja (jednosmjeran proces) već komunikacije (dvojsmjeran proces). Radi se kako žele upravo polaznici. Ne radi se o anarhiji, već, demokratiji de facto, principu koji na ovim prostorima nije poznat. Na našim radionicama ne postoje slušači i prenosioci poruka, svi smo uključeni u komunikacijski proces sa itekako prisutnim feedbackom.
Ne govorimo za sebe da nam je cilj multietnička, multireligiozna, multinacionalna, multiuniverzalna, multinepoznata saradnja, za razliku od organizacija sa prividnim multietničkim članstvom, koje svoje pravo lice pokazuje čim se načuje tema etniciteta i vjeroispovjesti. Naš je cilj sticanje znanja, onog koje formalni sistemi ne nude. Onog univerzalnog znanja, nepoznatog i neustaljenog. Različiti smo, ali imamo istu želju – za znanjem, društvom, prijateljstvima i kvalitetno ispunjenim slobodnim vremenom.
Brojni su bili moduli koje smo do sada prošli: istorija, ekonomija, islamska civilizacija… Svi su podjednako dobro pripremljeni od strane predavača. No, jedan se izdvojio iznad ostalih. Subjektivan stav svakako, a uzmemo li u obzir da sam jedini nemusliman, onda je moguće i pretpostaviti zašto mi je modul islamske civilizacije bio najzanimljiviji. Od pojave, preko širenja pa sve do dolaska islamske civilizacije na prostor Balkana. Do tada sam mislio da se islam širio nasilno, tako negdje pročitah. Mislio sam i da islam nije imao baš toliko lijepih zaostavština. A imao je. Gradove, džamije, medrese, hamame, biblioteke. I sve to rađeno je sa ljubavlju, sa pečatom osmanske autentične arhitekture. Zaista, pored svega rečenog i usvojenog, nije bilo dovoljno za potpuno shvatanje ove kulture i civilizacije. Tek kada sam u ušao u vjersku zaostavštinu islamske civilizacije, osmanske arhitekture i spoznao bogatsvo boja, shvatio sam ono o čemu sam slušao.
I zaista, nikada u potpunosti nećemo znati ništa. Tek kada pomislimo da nešto znamo, stvori se neki podatak koji nam da novo saznanje. Upravo BYS u trogodišnjem studiju nudi nova saznanja, drugačije poglede i pristupe.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno stavove Centra za napredne studije.
